Masnoće u krvi
Siguran sam da ste čuli kako su bolesti krvnih žila i srca glavni uzročnici smrtnosti u svijetu a Hrvatska po tom pitanju ne zaostaje za svojim ‘zapadnim susjedima’. Ako ćemo preciznije, srčani udar je prvi na listi uzročnika smrtnosti, dok je moždani udar odmah iza njega. Informacije radi, novotvorbe (maligne bolesti/rak) su tek treći, ali statistički daleko od ovog vodećeg dvojca. Ono što jest zajedničko srčanom i moždanom udaru, jest činjenica da obje bolesti započinju zbog promjena na stjenkama krvnih žila, odnosno zbog povećane masnoće u krvi.
Sada ćete masnoću u krvi povezati sa kolesterolom (i to je donekle točno) ali prije da ponovimo gradivo kako ne bi bilo zabune.
Kolesterol je normalni gradivni sastojak svake stanice (stanične membrane) i bez njega ne bi mogli živjeti. U ljudskom organizmu, kolesterol je neophodan za mnoge metaboličke procese, a iz njega nastaje više hormona (testosteron, estradiol, kortizol…). Naše tijelo stvara kolesterol u jetri (1-2 grama dnevno, što je dovoljno za normalno funkcioniranje organizma), ali mi isti unosimo i hranom (poglavito ugljikohidratima/šećerima i mastima). Da bi se kolesterol prenosio krvlju; potrebni su nam lipoproteini, koji su prenosnici kolesterola i drugih masnoća u krvi. Ovdje razlikujemo (primarno) dvije vrste lipoproteina:
- LDL čestice (‘loš kolesterol’) – prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe
- HDL čestice (‘dobar kolesterol’) – skupljaju na sebe suvišan kolesterol iz tijela i odvode ga u jetru
Uz gore nabrojano, često se veže izraz trigliceridi, što nije ništa drugo doli spoj alkohola, glicerola i masnih kiselina. Naravno, i oni su korisni jer se koriste kada organizam želi iskoristiti ‘mast’ iz hrane ili masnih pričuva pa se kompleksnim biokemijskim procesima mast ‘pretvara’ u energiju. Nažalost, vrijedi i ‘obrnuti smjer’, što znači da se višak hrane koja sadrži ugljikohidrate (preko glicerola) pretvara u trigliceride i pohranjuje kao tjelesna mast.
Ako se vratimo na LDL čestice, zaključit ćemo da su upravo one odgovorne za promjene na stjenkama krvnih žila (ateroslkoroza) jer potonje odlažu višak kolesterola u krvi i (u ovom slučaju) talože ga na unutarnje stjenke krvnih žila (prvenstveno arterija). Naravno, i trigleceridi su suučesnici u dotičnom procesu, ali u mnogo manjoj mjeri. Upravo zato, kod koronarnih bolesti, liječnici propisuju dijetu sa primarnim smanjenjem unosa ugljikohidrata, masnoća, šećera, alkohola i slično.
A GDJE JE TU VJEŽBANJE?
Ako malo pogledate generalne preporuke liječnika, većina će ih reći da prvo morate regulirati prehranu, pa onda će se osvrnuti na pušenje (za one koji su opterećeni dotičnim porokom) a tek će vam onda spomenuti da se morate više kretati/vježbati. Iskreno, ne znam da li je to zbog neznanja ili inercije ali probajte stvari gledati iz ovog kuta….ukoliko svakodnevno vozite automobil, vrlo vjerojatno nećete imati problema sa činjenicom da vam gorivo curi iz rezervoara. Ukoliko pak svaki dan točite gorivo a automobil stoji (ili ga nedovoljno vozite) tada će goriva biti svuda okolo. Upravo to se dešava sa vašim organizmom! I da; lakše je reducirati gorivo, nego napraviti koji kilometar više. Upravo zato svi prvo kreču sa redukcijama hrane ne misleći da time (trajno) ne rješavaju problem, a tek se onda kreče sa vježbanjem i trenažnim procesom. Dragi moji, ukoliko trošite, možete i unijeti, a pozitivni efekti vježbanja će se ogledati i kroz ubrzavanje vašeg metabolizma jer će organizam trošiti više energije (veća mišićna masa zahtjeva više kisika a samim time i više energije za održavanje rada organizma). Nažalost, većini je (očito) vježbanje zadnja linija obrane, jer očito sami ne znaju kako i gdje započeti sa kretanjem. S druge strane, svi oni koji su debelo zagazili u pretilost, definitivno trebaju pomoć Kineziologa kako bi njihov trenažni proces bio siguran, te učinkovit (sa trajnim rezultatima) a ne facelifting kojeg promoviraju razni članci i emisije (Život na Vagi), iza kojega ne stoji niti trajni rezultat a niti sigurno i pravilno programirano vježbanje. Da me se ne shvati krivo; prehrana je druga strana medalje bez koje nema trajnog rezultata, ali ukoliko se svakodnevno krećete i imate redoviti program tjednog vježbanja, budite sigurni da ćete si itekako moći priuštiti poneki izlet u prehrani bez ikakve grižnje savjesti ili razmišljanja o povećanim LDL česticama!